Najnovije vesti · strana 542
-
Deka (75) uznemiravao maloletno dete: Jeziv slučaj u Zemunu, osumnjičeni odmah uhapšen
Srbija Danas ·
Muškarac (75) uhapšen je u Beogradu zbog sumnje da je polno zlostavljao maloletnika.
www.sd.rs -
Anita Bonačić Obradović: "Jesmo li napravili baš sve da budemo sigurni da izvor naše vode, Ombla, nije zagađen"
Slobodna Dalmacija ·
"Nakon svega što ovih dana gledamo u Gospiću, imamo obvezu postaviti jedno jednostavno pitanje: Jesmo li napravili baš sve da budemo sigurni da izvor naše vode, Ombla, nije zagađen? I odmah da bude jasno tko je za odgovor nadležan: Mato Franković i HDZ. Devet godina vlasti u Gradu. Vlast u Županiji....
slobodnadalmacija.hr -
Košarkaš Nikola Kalinić završio karijeru
Beta ·
Košarkaš Crvene zvezde Nikola Kalinić saopštio je danas da je završio karijeru i da će postati pomoćni trener u tom beogradskom klubu."Ljudi, završavam karijeru. Postajem pomoćni trener u Zvezdi. Zbog...
beta.rs -
Pogledajte spot za pjesmu iz crtića "Kristalni planet" u izvedbi Franke Batelić
glas-slavonije.hr
Glas Slavonije ·
-
Otkriveno što je izazvalo požar na Dugom otoku
tportal.hr ·
Požar otvorenog prostora na Dugom otoku u petak, 14. kolovoza, izazvalo je energetsko pražnjenje električnih vodiča, izvijestila je u ponedjeljak Policijska uprava zadarska
www.tportal.hr -
Novi pristup lečenju Alchajmerove bolesti pokazao ohrabrujuće rezultate
Politika ·
Specijalisti sa Univerziteta „Sečenov” prvi predložili i primenili selektivnu plazma apsorpciju ekstracelularne DNK
www.politika.rs -
Soda bikarbona je tajna mekanih peta: Trik iz kuhinje može da preporodi vaša stopala
Informer ·
Soda bikarbona može biti veoma korisna u domaćinstvu, pa čak i kao pomoć kod ispucalih i zadebljalih peta. Međutim, kako bi se postigao najbolji efekat, važno je ovaj trik primeniti na pravilan način.
informer.rs -
Radikalna promjena u Real Madridu: Predsjednik odlučio odbaciti tradiciju
NET.hr ·
Klub se odlučio za puno diskretniji format s privatnim događajima gdje će Florentino Pérez osobno pozdraviti pojačanja
net.hr -
CIN-CG: Naplaćuju usluge kojih nema – ŽPCG uveo onlajn karte, kondukteri ne mogu da ih provjere
Bar Info ·
Na peronu u Podgorici kontrolor voza gleda kartu koju je putnik kupio onlajn, s jasno naznačenom rezervacijom sjedišta, i sliježe ramenima. Mjesta nema. Voz je pun, kao i svaki dan. “Nije moguće rezervisati mjesto, ovo je lokalni voz i takav servis ne postoji”, kaže on novinarima Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG). Karta je, […] The post CIN-CG: Naplaćuju usluge kojih nema – ŽPCG uveo onlajn karte, kondukteri ne mogu da ih provjere first appeared on BARinfo. Na peronu u Podgorici kontrolor voza gleda kartu koju je putnik kupio onlajn, s jasno naznačenom rezervacijom sjedišta, i sliježe ramenima. Mjesta nema. Voz je pun, kao i svaki dan. “Nije moguće rezervisati mjesto, ovo je lokalni voz i takav servis ne postoji”, kaže on novinarima Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG). Karta je, […] The post CIN-CG: Naplaćuju usluge kojih nema – ŽPCG uveo onlajn karte, kondukteri ne mogu da ih provjere first appeared on BARinfo.
barinfo.me -
Ukrajina traga za osumnjičenim u aferi s naoružanjem, trag novca vodi do Vitezita u BiH
freeeurope ·
Gotovo četiri godine od afere u kojoj je pronevjeren novac za ukrajinsku nabavku naoružanja za odbranu od ruske invazije, slučajem se bave pravosudne institucije u nekoliko država, a trag novca vodi i do Bosne i Hercegovine. Ukrajinsko tužilaštvo potvrdilo je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da Matias Zubak, hrvatski poduzetnik, vlasnik jedne od kompanija koje su sudjelovale u propaloj nabavci, ima status osumnjičenog i da je proglašen međunarodno traženim. Ministarstvo odbrane Ukrajine naručilo je u oktobru 2022. od ukrajinske kompanije Lviv Arsenal 100.000 minobacačkih granata, vrijednih 36,6 miliona dolara. Novac je unaprijed isplaćen, ali granate nikada nisu isporučene, o čemu je ranije pisao RSE. Uz Lviv Arsenal, u ugovorenom poslu su sudjelovale kompanije iz nekoliko evropskih zemalja, među njima slovački Sevotech i zagrebački WDG Promet. Zagrebačka kompanija našla se, u međuvremenu, u fokusu pravosuđa i u Bosni i Hercegovini zbog kupovine tvornice eksploziva Vitezit u srednjoj Bosni. U spisima ukrajinskog pravosuđa navodi se da je tvornica kupljena novcem koji je bio namijenjen za ukrajinsko naoružanje. Ured glavnog tužioca Ukrajine potvrdio je za RSE da glavni istražni odjel Nacionalne policije Ukrajine, pod nadzorom tužilaštva, vodi istragu u kojoj Zubak ima status osumnjičenog. Njegovo ime ranije je bilo objavljeno u evidenciji osoba Ministarstva unutrašnjih poslova Ukrajine, koje se skrivaju od organa istrage, a iz ukrajinskog tužilaštva sada su potvrdili da je proglašen međunarodno traženom osobom. Iz Tužilaštva su naveli da je istraga obustavljena jer je Zubak proglašen međunarodno traženim, a ukrajinski zakon predviđa njeno obnavljanje kada bude utvrđeno njegovo mjesto boravka. Međunarodna potraga može se provoditi uz pomoć Međunarodne organizacije kriminalističke policije (INTERPOL) i kroz druge mehanizme međunarodne policijske saradnje. Zubakovo ime trenuto nije u javno dostupnoj INTERPOL-ovoj bazi crvenih potjernica, a RSE iz te organizacije nije mogao dobiti podatak da li je za njim raspisana međunarodna policijska potraga. Suđenje u UkrajiniPostupak o aferi s neisporučenim granatama traje pred Visokim antikorupcijskim sudom Ukrajine od septembra 2025. godine. Optuženo je pet osoba, a među njima su bivši zvaničnici Ministarstva odbrane Oleksandr Liiev i Toomas Nahkur, predstavnik kompanije Sevotech Oleksandr Khoroshaiev te direktor kompanije Lviv Arsenal Yurii Zbitniev. Terete se za pronevjeru novca namijenjenog nabavci minobacačkih granata za ukrajinsku vojsku. U zasebnom postupku vodi se istraga protiv Zubaka, što je za RSE potvrdilo ukrajinsko tužilaštvo. Ukrajina je ranije od BiH zatražila međunarodnu pravnu pomoć u vezi s kupovinom Vitezita. Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) zatražila je u martu od Općinskom sudu u Travniku, pred kojim se vodio stečajni postupak, podatke o prodaji imovine Vitezita, učešću WDG Prometa te dokumente na osnovu kojih je ta kompanija proglašena najpovoljnijim ponuđačem. Ukrajina je od BiH, također, tražila i podatke iz elektronske komunikacije, uključujući e-mailove i IP adrese. Optužnice u BiHTri godine nakon što je Vitezit poslan u stečaj 2019., njegov najperspektivniji pogon za proizvodnju nitroglicerina i plastičnog eksploziva prodan je za oko 5,5 miliona eura zagrebačkoj kompaniji "WDG promet". Stečaj i prodaju obilježile su brojne žalbe i krivične prijave povjerilaca, a sve je rezultiralo optužnicom za nezakonitu prodaju protiv četiri osobe, među kojima je stečajna upraviteljica Behrija Huseinbegović. Slučajem prodaje imovine Vitezita bavi se Posebni odjel za suzbijanje korupcije, organizovanog i međukantonalnog kriminala Tužilaštva Federacije BiH iz koga su za RSE naveli da je Matias Zubak trenutno osumnjičen. Zubakovo ime spominje se u dijelu optužnice, u kome Tužilaštvo Federacije BiH tvrdi da je Vitezit kupljen novcem namijenjenim za nabavku ukrajinskog naoružanja. Prema optužnici, za kupovinu tvornice u srednjoj Bosni potrošeno je ukupno 10,8 miliona maraka, a taj novac trenutno je blokiran na bankovnom računu, odlukom Vrhovnog suda Federacije BiH. Šta istražuje Češka?Preko slovačke kompanije Sevotech, novac za ukrajinsko naoružanje uplaćivan je zagrebačkom WDG-u na račun u češkoj štedionici Podnikatelská družstevní záložna. Prema spisu Visokog antikorupcijskog suda Ukrajine, Sevotech je WDG Prometu u decembru 2022. uplatio ukupno 11,34 miliona eura. Od toga je zagrebačka kompanija uplatila 5,52 miliona eura za kupovinu Vitezita. Dio novca prebačen je kompanijama u Bugarskoj i Sloveniji, dok je dio prebačen na račune WDG Prometa u Hrvatskoj. Ostatak je podizan u gotovini s računa kompanije u češkoj štedionici. Iz WDG-a Promet su pak u ranijim istupima tvrdili da im je novac s računa u Češkoj ukraden, odnosno da je krivotvorenjem potpisa prebačen na račune drugih osoba i organizacija, te su negirali da je njime kupljen Vitezit. Iz češke štedionice PDZ ranije su naveli za RSE da je podizanje novca s računa WDG Prometa prijavljeno češkim institucijama kao sumnjiva transakcija i da je ukrajinski novac potrošen za kupovinu tvornice u srednjoj Bosni. Slučajem se bave i češke pravosudne institucije koje su od BiH prošle godine, također, tražile dokumentaciju iz stečajnog postupka Vitezita. Zatraženi su, između ostalog, dokumenti o prodaji imovine, uplati akontacije i kupoprodajne cijene. Iz Vrhovnog državnog tužilaštva u Pragu za RSE su naveli da se krivični postupak u fazi istrage, u skladu sa češkim Zakonom o krivičnom postupku, vodi bez uključivanja javnosti, te da trenutno mogu dati nikakve informacije. Zubak nije odgovorio ni na upit RSE-a o postupcima koji se protiv njega vode u Ukrajini, Češkoj i BiH, kao ni o tome hoće li se odazvati pravosudnim institucijama. On je u oktobru prošle godine u medijskom istupu neveo nije dobio nikakav dokument iz BiH. Potvrdio je da se nalazi na ukrajinskoj potjernici, ali da je u Zagrebu dao iskaz u svojstvu svjedoka, navodeći da i dalje "posluje s Ukrajinom". Prema informacijama koje su protekle godine objavljene u hrvatskim medijima, Zubak je, na zahtjev Ukrajine, ranije ispitan pred Županijskim sudom u Zagrebu. Od Županijskog suda u Zagrebu RSE je zatražio potvrdu tih informacija, a iz te institucije do objave teksta nisu odgovorili. Šta je s Vitezitom?Ruševine, smeće i prazne hale, slike su današnjeg Vitezita, koje svjedoče o višegodišnjoj devastaciji i propadanju bivšeg industrijskog giganta u srednjoj Bosni. Udaljena nekoliko kilometara od Viteza, tvornica raketnog baruta i eksploziva zapošljavala je nekada hiljade ljudi, a danas je u fokusu policijskih i tužilačkih istraga. Vlada Federacije BiH, kao većinski vlasnik Vitezita čijom je odlukom i poslan u stečaj, do policijske akcije, pretresa i hapšenja u oktobru prošle godine, rijetko se javno oglašavala o problemima koji su uslijedili zbog prodaje tvornice. Gotovo četiri godine od afere u kojoj je pronevjeren novac za ukrajinsku nabavku naoružanja za odbranu od ruske invazije, slučajem se bave pravosudne institucije u nekoliko država, a trag novca vodi i do Bosne i Hercegovine. Ukrajinsko tužilaštvo potvrdilo je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da Matias Zubak, hrvatski poduzetnik, vlasnik jedne od kompanija koje su sudjelovale u propaloj nabavci, ima status osumnjičenog i da je proglašen međunarodno traženim. Ministarstvo odbrane Ukrajine naručilo je u oktobru 2022. od ukrajinske kompanije Lviv Arsenal 100.000 minobacačkih granata, vrijednih 36,6 miliona dolara. Novac je unaprijed isplaćen, ali granate nikada nisu isporučene, o čemu je ranije pisao RSE. Uz Lviv Arsenal, u ugovorenom poslu su sudjelovale kompanije iz nekoliko evropskih zemalja, među njima slovački Sevotech i zagrebački WDG Promet. Zagrebačka kompanija našla se, u međuvremenu, u fokusu pravosuđa i u Bosni i Hercegovini zbog kupovine tvornice eksploziva Vitezit u srednjoj Bosni. U spisima ukrajinskog pravosuđa navodi se da je tvornica kupljena novcem koji je bio namijenjen za ukrajinsko naoružanje. Ured glavnog tužioca Ukrajine potvrdio je za RSE da glavni istražni odjel Nacionalne policije Ukrajine, pod nadzorom tužilaštva, vodi istragu u kojoj Zubak ima status osumnjičenog. Njegovo ime ranije je bilo objavljeno u evidenciji osoba Ministarstva unutrašnjih poslova Ukrajine, koje se skrivaju od organa istrage, a iz ukrajinskog tužilaštva sada su potvrdili da je proglašen međunarodno traženom osobom. Iz Tužilaštva su naveli da je istraga obustavljena jer je Zubak proglašen međunarodno traženim, a ukrajinski zakon predviđa njeno obnavljanje kada bude utvrđeno njegovo mjesto boravka. Međunarodna potraga može se provoditi uz pomoć Međunarodne organizacije kriminalističke policije (INTERPOL) i kroz druge mehanizme međunarodne policijske saradnje. Zubakovo ime trenuto nije u javno dostupnoj INTERPOL-ovoj bazi crvenih potjernica, a RSE iz te organizacije nije mogao dobiti podatak da li je za njim raspisana međunarodna policijska potraga. Suđenje u UkrajiniPostupak o aferi s neisporučenim granatama traje pred Visokim antikorupcijskim sudom Ukrajine od septembra 2025. godine. Optuženo je pet osoba, a među njima su bivši zvaničnici Ministarstva odbrane Oleksandr Liiev i Toomas Nahkur, predstavnik kompanije Sevotech Oleksandr Khoroshaiev te direktor kompanije Lviv Arsenal Yurii Zbitniev. Terete se za pronevjeru novca namijenjenog nabavci minobacačkih granata za ukrajinsku vojsku. U zasebnom postupku vodi se istraga protiv Zubaka, što je za RSE potvrdilo ukrajinsko tužilaštvo. Ukrajina je ranije od BiH zatražila međunarodnu pravnu pomoć u vezi s kupovinom Vitezita. Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) zatražila je u martu od Općinskom sudu u Travniku, pred kojim se vodio stečajni postupak, podatke o prodaji imovine Vitezita, učešću WDG Prometa te dokumente na osnovu kojih je ta kompanija proglašena najpovoljnijim ponuđačem. Ukrajina je od BiH, također, tražila i podatke iz elektronske komunikacije, uključujući e-mailove i IP adrese. Optužnice u BiHTri godine nakon što je Vitezit poslan u stečaj 2019., njegov najperspektivniji pogon za proizvodnju nitroglicerina i plastičnog eksploziva prodan je za oko 5,5 miliona eura zagrebačkoj kompaniji "WDG promet". Stečaj i prodaju obilježile su brojne žalbe i krivične prijave povjerilaca, a sve je rezultiralo optužnicom za nezakonitu prodaju protiv četiri osobe, među kojima je stečajna upraviteljica Behrija Huseinbegović. Slučajem prodaje imovine Vitezita bavi se Posebni odjel za suzbijanje korupcije, organizovanog i međukantonalnog kriminala Tužilaštva Federacije BiH iz koga su za RSE naveli da je Matias Zubak trenutno osumnjičen. Zubakovo ime spominje se u dijelu optužnice, u kome Tužilaštvo Federacije BiH tvrdi da je Vitezit kupljen novcem namijenjenim za nabavku ukrajinskog naoružanja. Prema optužnici, za kupovinu tvornice u srednjoj Bosni potrošeno je ukupno 10,8 miliona maraka, a taj novac trenutno je blokiran na bankovnom računu, odlukom Vrhovnog suda Federacije BiH. Šta istražuje Češka?Preko slovačke kompanije Sevotech, novac za ukrajinsko naoružanje uplaćivan je zagrebačkom WDG-u na račun u češkoj štedionici Podnikatelská družstevní záložna. Prema spisu Visokog antikorupcijskog suda Ukrajine, Sevotech je WDG Prometu u decembru 2022. uplatio ukupno 11,34 miliona eura. Od toga je zagrebačka kompanija uplatila 5,52 miliona eura za kupovinu Vitezita. Dio novca prebačen je kompanijama u Bugarskoj i Sloveniji, dok je dio prebačen na račune WDG Prometa u Hrvatskoj. Ostatak je podizan u gotovini s računa kompanije u češkoj štedionici. Iz WDG-a Promet su pak u ranijim istupima tvrdili da im je novac s računa u Češkoj ukraden, odnosno da je krivotvorenjem potpisa prebačen na račune drugih osoba i organizacija, te su negirali da je njime kupljen Vitezit. Iz češke štedionice PDZ ranije su naveli za RSE da je podizanje novca s računa WDG Prometa prijavljeno češkim institucijama kao sumnjiva transakcija i da je ukrajinski novac potrošen za kupovinu tvornice u srednjoj Bosni. Slučajem se bave i češke pravosudne institucije koje su od BiH prošle godine, također, tražile dokumentaciju iz stečajnog postupka Vitezita. Zatraženi su, između ostalog, dokumenti o prodaji imovine, uplati akontacije i kupoprodajne cijene. Iz Vrhovnog državnog tužilaštva u Pragu za RSE su naveli da se krivični postupak u fazi istrage, u skladu sa češkim Zakonom o krivičnom postupku, vodi bez uključivanja javnosti, te da trenutno mogu dati nikakve informacije. Zubak nije odgovorio ni na upit RSE-a o postupcima koji se protiv njega vode u Ukrajini, Češkoj i BiH, kao ni o tome hoće li se odazvati pravosudnim institucijama. On je u oktobru prošle godine u medijskom istupu neveo nije dobio nikakav dokument iz BiH. Potvrdio je da se nalazi na ukrajinskoj potjernici, ali da je u Zagrebu dao iskaz u svojstvu svjedoka, navodeći da i dalje "posluje s Ukrajinom". Prema informacijama koje su protekle godine objavljene u hrvatskim medijima, Zubak je, na zahtjev Ukrajine, ranije ispitan pred Županijskim sudom u Zagrebu. Od Županijskog suda u Zagrebu RSE je zatražio potvrdu tih informacija, a iz te institucije do objave teksta nisu odgovorili. Šta je s Vitezitom?Ruševine, smeće i prazne hale, slike su današnjeg Vitezita, koje svjedoče o višegodišnjoj devastaciji i propadanju bivšeg industrijskog giganta u srednjoj Bosni. Udaljena nekoliko kilometara od Viteza, tvornica raketnog baruta i eksploziva zapošljavala je nekada hiljade ljudi, a danas je u fokusu policijskih i tužilačkih istraga. Vlada Federacije BiH, kao većinski vlasnik Vitezita čijom je odlukom i poslan u stečaj, do policijske akcije, pretresa i hapšenja u oktobru prošle godine, rijetko se javno oglašavala o problemima koji su uslijedili zbog prodaje tvornice.
www.slobodnaevropa.org -
Senidah morala prekidati koncert jer su ju gađali ledom
glas-slavonije.hrGlas Slavonije ·
-
Sumnja se da se Hejden Panetijer predozirala: Iza nje ostala kćerka nad kojom starateljstvo ima Vladimir Kličko
dnevni avaz ·
Sumnja se da se Hejden Panetijer predozirala: Iza nje ostala kćerka nad kojom starateljstvo ima Vladimir Kličko - Glumica je godinama vodila teške životne bitke, a vijest o njenoj smrti posebno je potresla porodicu, prijatelje i obožavatelje širom svijeta
avaz.ba -
VUČIĆ JE ZNAO DA JE PROFESOR RADENOVIĆ VAŽAN ZA UNIVERZITET Brnabić: Đokić je slupao akademsku godinu na proteste i blokade, a sad mu je država kriva!
Pink ·
Predsednica Skupštine Ana Brnabić izjavila je da se predsednik Srbije Aleksandar Vučić lično zauzeo za ostanak profesora i naučnika Stojana Radenovića na Univerzitetu u Beogradu, pokazujući kako se stvarno bori za akademsku zajednicu i državu, za razliku od Vladana Đokića čije su blokade dovele do sunovrata BU na svetskim rang listama.
www.pink.rs -
ŽPCG: Nije tačno da naplaćujemo usluge kojih nema
vijesti ·
"Ne tvrdimo da je sistem savršen i ne bježimo od problema koji su identifikovani. Ali između 'postoje funkcionalnosti koje treba unaprijediti' i 'sistem je propao' postoji ogromna razlika", kazali su iz Željezničkog prevoza
www.vijesti.me -
Veliki udarac za šefa FIFA-e: Još jedna članica UEFA-e okrenula leđa Infantinu
tportal.hr ·
Škotski nogometni savez izgubio je povjerenje u Giannija Infantina i neće glasati za njegov reizbor na mjesto predsjednika Fife, rekao je izvršni direktor saveza Ian Maxwell za BBC Sport.
www.tportal.hr -
Modrić dobiva skupog suigrača: Milan uložio ozbiljan novac u mladića
tportal.hr ·
Luka Modrić dobit će zanimljivog novog suigrača u Milanu.
www.tportal.hr -
Sastanak Štaba za vanredne situacije u Deliblatskoj peščari
Politika ·
Požar je u Deliblatskoj peščari, zahvatio više od 3.500 hektara
www.politika.rs -
Ministar Vujić najoštrije osudio paljenje automobila javnog tužioca u Valjevu
www.tanjug.rs
Tanjug ·
-
Lepotica 90-ih se ni u šestoj deceniji ne libi da pokaže sve: Seksi fotke osvanule na mrežama FOTO
B92 ·
Heder Grejam je još jednom pokazala neverovatan izgled i to u šestoj deceniji, pa htela to ili ne, morala je da postane glavna tema društvenih mreža...
superzena.b92.net -
VATRA NE POSUSTAJE VIŠE OD 10 DANA Hitan sastanak zbog požara u Deliblatskoj peščari
Dnevnik ·
Štab za vanredne situacije sastao se danas u mestu Čardak u Deliblatskoj peščari zbog požara koji na tom području traje više od 10 dana, a sastanku prisustvuje ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić.
www.dnevnik.rs -
Pevačica mesec dana pred smrt ostavila muža: Pobegla iz Danske kod majke i poručila da je definitivno kraj
mondo.rs
mondo ·
-
Lončar naredio da "studenti blokaderi" ne polože državni ispit za licencu? Diplomci Medicinskog fakulteta tvrde da postoji spisak studenata koje komisija obara zbog blokada
nova ·
Niz svršenih diplomaca Medicinskog fakulteta u Beogradu oboreno je na polaganju stručnog državnog ispita, iako mi je prethodno rečeno da su položili,
nova.rs -
Otkazan koncert "Classic for All Generations"
Glas Istre ·
Koncert „Classic for All Generations“, najavljen za 28. kolovoza 2026., otkazuje se.
www.glasistre.hr -
Pehar Evrolige i 8 trofeja sa Zvezdom: Ko je Nikola Kalinić, novi pomoćnik Ibona Navara?
mondo.rsmondo ·
-
Nakon hakerskog napada na Službu za poslove sa strancima: Da li su ugroženi podaci i sigurnosni sistem BiH?
freeeurope ·
Napad na informacioni sistem Službe za poslove sa strancima Bosne i Hercegovine mogao bi imati posljedice daleko šire od povrede privatnosti pojedinaca. Stručnjaci upozoravaju na mogući rizik po sigurnosni sistem države, dok institucije još ne otkrivaju koliko je podataka ugroženo. Služba za poslove sa strancima Bosne i Hercegovine, kako je saopšteno 17. augusta, bila je meta hakerskog napada. Napadač je krao korisničke akreditive, odnosno podatke za pristup sistemu, koje je potom koristio za pohranu i distribuciju ukradenih podataka. Prema saznanjima Radija Slobodna Evropa, kompromitacija pojedinih dijelova sistema je počela još tokom 2025. godine. Zbog sumnje da pojedini zaposleni nisu na vrijeme preduzeli odgovarajuće mjere zaštite sistema pokrenuta je i unutrašnja istraga. Za sada, međutim, nije poznato ko stoji iza napada, koliko je podataka kompromitovano, kojim bazama je pristupljeno niti da li su ukradene informacije dospjele na internet ili dark web. Služba za poslove sa strancima jedna je od ključnih institucija u migracionom sistemu BiH. U njenim evidencijama nalaze se podaci o ulasku i boravku stranih državljana, prijavama boravka, privremenim i stalnim dozvolama, migrantima, kao i druge evidencije iz oblasti kontrole kretanja i boravka stranaca. U evidencijama se nalaze brojni lični i identifikacioni podaci, kao i informacije koje Služba razmjenjuje sa drugim sigurnosnim institucijama. Šta kažu sigurnosni stručnjaci?Nedžad Korajlić, rukovodilac studija sigurnosti Centra za poslovne studije Kiseljak, za Radio Slobodna Evropa navodi da se radi o jako osjetljivim informacijama. "Riječ je o informacijama koje mogu sadržavati identifikacijske podatke, podatke o kretanju i boravku stranih državljana, migracijskim rutama, kontaktima, sigurnosnim procjenama, izrečenim mjerama, ali i podatke dobijene razmjenom s drugim domaćim i međunarodnim institucijama", rekao je Korajlić. Prema njegovim riječima, takvi podaci mogli bi biti dragocjeni kriminalnim grupama, krijumčarima ljudi i stranim obavještajnim službama. "Posebno je opasno ako bi se iz podataka moglo zaključiti koje su osobe predmet provjera, ko sarađuje sa sigurnosnim institucijama ili u kojem se pravcu vodi određena istraga. Time pojedinci mogu biti izloženi pritisku, ucjenama ili fizičkoj opasnosti", upozorio je Korajlić. Dodao je da bi eventualni gubitak kontrole nad takvim informacijama mogao uticati i na saradnju Bosne i Hercegovine sa susjednim državama i partnerima iz Evropske unije. "Ako partneri procijene da takva zaštita nije dovoljno pouzdana, mogu privremeno ograničiti obim, sadržaj ili brzinu razmjene osjetljivih informacija. To bi direktno oslabilo sposobnost Bosne i Hercegovine da reaguje na organizovani kriminal, terorizam, krijumčarenje ljudi i druge prekogranične prijetnje", rekao je. Korajlić smatra da je zbog svega toga neophodno utvrditi ne samo da li je sistem bio kompromitovan, već i koliko dugo je pristup trajao, kojim podacima je pristupljeno i da li su oni povezani sa drugim domaćim i međunarodnim bazama. Prvo utvrditi šta je ukradenoStručnjak za cyber sigurnost Saša Mrdović za RSE kaže da će stvarne posljedice napada biti poznate tek nakon detaljne digitalno-forenzičke istrage. "Prvo treba ustanoviti kojim podacima su napadači pristupili, da li su te podatke otuđili, da li su ih izmijenili ili obrisali, a zatim sanirati štetu od konkretnog događaja i preduzeti korake da se nešto slično ne ponovi", rekao je Mrdović za RSE. Dodaje da bi nakon procjene štete prioritet trebalo da bude jačanje zaštite sistema kroz ažuriranje softvera, ulaganje u sigurnosnu infrastrukturu i razvoj kapaciteta za odgovor na cyber incidente. On smatra i da problem nije ograničen samo na jednu instituciju, nego da brojne institucije u Bosni i Hercegovini koriste zastarjele verzije softvera koje sadrže poznate sigurnosne propuste. Prema njegovim riječima, uz zastarjelu tehnologiju dodatni problem predstavljaju nedostatak stručnog kadra i ograničena ulaganja u zaštitu informacionih sistema. Šta je do sada poznato?Služba za poslove sa strancima saopštila je, prethodno, da je o hakerskom napadu zvanično obaviještena od sigurnosnih agencija u BiH, te da preduzima aktivnosti na zaštiti podataka građana i zaposlenih. U zvaničnom saopštenju se navodi da je napadač krao korisničke akreditive koje koristi za pohranu i distribuciju ukradenih podataka, ali za sada nisu objavljeni detalji o obimu kompromitacije niti o mogućoj šteti. Za sada nije poznato ko stoji iza napada, koliko je podataka eventualno kompromitovano niti da li su ukradene informacije dijeljene ili prodavane. Odgovore na ta pitanja do zaključenja teksta RSE nije dobio od nadležnih institucija. Od Službe za poslove sa strancima i Ministarstva sigurnosti BiH RSE nije odmah dobio odgovore o tome koliko je napad trajao, te da li je u međuvremenu zaustavljen. Nije odgovoreno ni na upit kojim je bazama podataka pristupljeno i postoje li saznanja da su eventualno ukradeni podaci završili na internetu ili dark webu. Među pitanjima upućenim institucijama nalazi se i ono da li su napadači mogli pristupiti podacima o stranim državljanima koji su ulazili u Bosnu i Hercegovinu, migrantima, kao i osobama koje su iz različitih razloga predmet sigurnosnih provjera. Raniji slučajevi hakerskih napadaPosljednjih godina više institucija u Bosni i Hercegovini bilo je meta cyber napada. Među najozbiljnijim slučajevima bio je napad na Parlamentarnu skupštinu BiH 2022. godine, kada su web stranica i elektronska pošta te institucije bili van funkcije danima. Kasnije su zabilježeni i napadi na zdravstveni informacioni sistem Republike Srpske, Poresku upravu RS, pojedina javna preduzeća i obrazovne ustanove. Posljednji slučaj dogodio se u junu ove godine, kada je na dark webu objavljena baza sa više od 50.000 ličnih podataka građana Bosne i Hercegovine, za koju su hakeri tvrdili da potiče iz sistema Agencije za agrarna plaćanja Republike Srpske. Nadležne institucije tada nisu mogle potvrditi da su podaci procurili upravo iz sistema te agencije, dok su prve analize ukazivale da bi moglo biti riječ o podacima prikupljenim iz više različitih izvora. Stručnjaci za cyber sigurnost za RSE upozoravaju da objava ličnih podataka, čak i kada se radi o osnovnim identifikacionim informacijama, može povećati rizik od krađe identiteta, phishing prevara i drugih oblika zloupotrebe. Napad na informacioni sistem Službe za poslove sa strancima Bosne i Hercegovine mogao bi imati posljedice daleko šire od povrede privatnosti pojedinaca. Stručnjaci upozoravaju na mogući rizik po sigurnosni sistem države, dok institucije još ne otkrivaju koliko je podataka ugroženo. Služba za poslove sa strancima Bosne i Hercegovine, kako je saopšteno 17. augusta, bila je meta hakerskog napada. Napadač je krao korisničke akreditive, odnosno podatke za pristup sistemu, koje je potom koristio za pohranu i distribuciju ukradenih podataka. Prema saznanjima Radija Slobodna Evropa, kompromitacija pojedinih dijelova sistema je počela još tokom 2025. godine. Zbog sumnje da pojedini zaposleni nisu na vrijeme preduzeli odgovarajuće mjere zaštite sistema pokrenuta je i unutrašnja istraga. Za sada, međutim, nije poznato ko stoji iza napada, koliko je podataka kompromitovano, kojim bazama je pristupljeno niti da li su ukradene informacije dospjele na internet ili dark web. Služba za poslove sa strancima jedna je od ključnih institucija u migracionom sistemu BiH. U njenim evidencijama nalaze se podaci o ulasku i boravku stranih državljana, prijavama boravka, privremenim i stalnim dozvolama, migrantima, kao i druge evidencije iz oblasti kontrole kretanja i boravka stranaca. U evidencijama se nalaze brojni lični i identifikacioni podaci, kao i informacije koje Služba razmjenjuje sa drugim sigurnosnim institucijama. Šta kažu sigurnosni stručnjaci?Nedžad Korajlić, rukovodilac studija sigurnosti Centra za poslovne studije Kiseljak, za Radio Slobodna Evropa navodi da se radi o jako osjetljivim informacijama. "Riječ je o informacijama koje mogu sadržavati identifikacijske podatke, podatke o kretanju i boravku stranih državljana, migracijskim rutama, kontaktima, sigurnosnim procjenama, izrečenim mjerama, ali i podatke dobijene razmjenom s drugim domaćim i međunarodnim institucijama", rekao je Korajlić. Prema njegovim riječima, takvi podaci mogli bi biti dragocjeni kriminalnim grupama, krijumčarima ljudi i stranim obavještajnim službama. "Posebno je opasno ako bi se iz podataka moglo zaključiti koje su osobe predmet provjera, ko sarađuje sa sigurnosnim institucijama ili u kojem se pravcu vodi određena istraga. Time pojedinci mogu biti izloženi pritisku, ucjenama ili fizičkoj opasnosti", upozorio je Korajlić. Dodao je da bi eventualni gubitak kontrole nad takvim informacijama mogao uticati i na saradnju Bosne i Hercegovine sa susjednim državama i partnerima iz Evropske unije. "Ako partneri procijene da takva zaštita nije dovoljno pouzdana, mogu privremeno ograničiti obim, sadržaj ili brzinu razmjene osjetljivih informacija. To bi direktno oslabilo sposobnost Bosne i Hercegovine da reaguje na organizovani kriminal, terorizam, krijumčarenje ljudi i druge prekogranične prijetnje", rekao je. Korajlić smatra da je zbog svega toga neophodno utvrditi ne samo da li je sistem bio kompromitovan, već i koliko dugo je pristup trajao, kojim podacima je pristupljeno i da li su oni povezani sa drugim domaćim i međunarodnim bazama. Prvo utvrditi šta je ukradenoStručnjak za cyber sigurnost Saša Mrdović za RSE kaže da će stvarne posljedice napada biti poznate tek nakon detaljne digitalno-forenzičke istrage. "Prvo treba ustanoviti kojim podacima su napadači pristupili, da li su te podatke otuđili, da li su ih izmijenili ili obrisali, a zatim sanirati štetu od konkretnog događaja i preduzeti korake da se nešto slično ne ponovi", rekao je Mrdović za RSE. Dodaje da bi nakon procjene štete prioritet trebalo da bude jačanje zaštite sistema kroz ažuriranje softvera, ulaganje u sigurnosnu infrastrukturu i razvoj kapaciteta za odgovor na cyber incidente. On smatra i da problem nije ograničen samo na jednu instituciju, nego da brojne institucije u Bosni i Hercegovini koriste zastarjele verzije softvera koje sadrže poznate sigurnosne propuste. Prema njegovim riječima, uz zastarjelu tehnologiju dodatni problem predstavljaju nedostatak stručnog kadra i ograničena ulaganja u zaštitu informacionih sistema. Šta je do sada poznato?Služba za poslove sa strancima saopštila je, prethodno, da je o hakerskom napadu zvanično obaviještena od sigurnosnih agencija u BiH, te da preduzima aktivnosti na zaštiti podataka građana i zaposlenih. U zvaničnom saopštenju se navodi da je napadač krao korisničke akreditive koje koristi za pohranu i distribuciju ukradenih podataka, ali za sada nisu objavljeni detalji o obimu kompromitacije niti o mogućoj šteti. Za sada nije poznato ko stoji iza napada, koliko je podataka eventualno kompromitovano niti da li su ukradene informacije dijeljene ili prodavane. Odgovore na ta pitanja do zaključenja teksta RSE nije dobio od nadležnih institucija. Od Službe za poslove sa strancima i Ministarstva sigurnosti BiH RSE nije odmah dobio odgovore o tome koliko je napad trajao, te da li je u međuvremenu zaustavljen. Nije odgovoreno ni na upit kojim je bazama podataka pristupljeno i postoje li saznanja da su eventualno ukradeni podaci završili na internetu ili dark webu. Među pitanjima upućenim institucijama nalazi se i ono da li su napadači mogli pristupiti podacima o stranim državljanima koji su ulazili u Bosnu i Hercegovinu, migrantima, kao i osobama koje su iz različitih razloga predmet sigurnosnih provjera. Raniji slučajevi hakerskih napadaPosljednjih godina više institucija u Bosni i Hercegovini bilo je meta cyber napada. Među najozbiljnijim slučajevima bio je napad na Parlamentarnu skupštinu BiH 2022. godine, kada su web stranica i elektronska pošta te institucije bili van funkcije danima. Kasnije su zabilježeni i napadi na zdravstveni informacioni sistem Republike Srpske, Poresku upravu RS, pojedina javna preduzeća i obrazovne ustanove. Posljednji slučaj dogodio se u junu ove godine, kada je na dark webu objavljena baza sa više od 50.000 ličnih podataka građana Bosne i Hercegovine, za koju su hakeri tvrdili da potiče iz sistema Agencije za agrarna plaćanja Republike Srpske. Nadležne institucije tada nisu mogle potvrditi da su podaci procurili upravo iz sistema te agencije, dok su prve analize ukazivale da bi moglo biti riječ o podacima prikupljenim iz više različitih izvora. Stručnjaci za cyber sigurnost za RSE upozoravaju da objava ličnih podataka, čak i kada se radi o osnovnim identifikacionim informacijama, može povećati rizik od krađe identiteta, phishing prevara i drugih oblika zloupotrebe.
www.slobodnaevropa.org